Studija slučaja: Kako tehnologija može pomoći u sustavnom donošenju odluka?

D
onošenje odluka u prometnom sektoru je izazov, posebno imajući u vidu da donositelji odluka u ovom sektoru odlučuju o skupom projektu s velikim socijalnim učinkom.Kako bi se osigurao lakši i jeftiniji postupak donošenja odluka u prometnom sektoru, pripremaju se i koriste transportni modeli.

Prometni modeli općenito su promijenili transportni inženjering nudeći moćnu platformu za simulaciju i predviđanje prometnih tokova koristeći snagu današnje tehnologije. Svrha ovih modela je simulirati kretanje ljudi na visokoj razini. Omogućuju simulaciju različitih prometnih politika, izgradnju nove infrastrukture, kao i nadogradnju postojeće infrastrukture i uvođenje novih usluga (npr. Nova linija javnog prijevoza). Potencijal upotrebe transportnih modela gotovo je neograničen i ovisi o kvaliteti ulaznih podataka.

Nacionalni modeli prijevoza koriste se u zemljama širom svijeta kao sredstvo informiranja u procesu kreiranja transportnog sustava. Osim što je alat koji pruža trenutni pregled stanja kretanja putnika i tereta na nacionalnoj razini u svim prijevoznim načinima, koristi se i za strateška ulaganja u infrastrukturu, omogućuje i uvid u upravljanje infrastrukturom u pogledu učinkovitosti, zaštite okoliša i sigurnosti. Modeli se mogu koristiti za različite simulacije scenarija, a mogu proizvesti ili pomoći u izradi KPI-a koji se koristi za izradu studija izvodljivosti ili analize troškova različitih transportnih projekata.

Kao najvažnija institucija odlučivanja o hrvatskom prometnom sektoru, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske stvorilo je hrvatski prometni model nazvan Nacionalni prometni model. Model je izrađen 2017. godine kao početak primjene transportnih modela u donošenju odluka. Tijekom pripreme različitih investicijskih ulaganja u promet, Ministarstvo je shvatilo da Nacionalni prometni model treba sveobuhvatno ažuriranje i nadogradnju kako bi imao točnu i poboljšanu osnovu za pripremu takvih ulaganja, kao i za donošenje odluka o sustavu.

Da bi se osigurao kvalitetan model prijevoza, moralo ga se ažurirati i nadograditi u skladu s promjenama u prometnom sektoru. To znači da su novi podaci morali biti prikupljeni, obrađeni, uvezeni u modelu i kalibrirani.

Ažuriranje i nadogradnja koju je izvršio EY zahtijevalo je sveobuhvatno prikupljanje podataka o cjelovitoj putničkoj i teretnoj prometnoj mreži na nacionalnoj razini od privatnih i javnih operatera i institucija, ankete kućanstava, unos podataka u poseban softver za modeliranje prijevoza i kalibraciju samog modela.

Sve to bio dio izazovnog razdoblja od 9 mjeseci, jer je točan nacionalni prometni model bio preduvjet za pripremu i posljedično predstavljanje velikih prometnih ulaganja za sljedeće programsko razdoblje Europskoj komisiji.Zadatak je dobio Ernst & Young savjetovanje sa središnjim uredom u Zagrebu koji pruža dugoročnu tehničku pomoć Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Projekt je započeo u prosincu 2019. godine, a završen je u kolovozu 2020. godine.

E Y se suočio s izazovom načina prikupljanja podataka od brojnih organizacija tijekom razdoblja državnog zatvranja zbog COVID-19 pandemije, a nakon toga s neočekivanim izazovom digitalizacije podataka zaprimljenih u različitim formatima - velika većina u tiskanom / papirnatom obliku, jer trenutno ne postoji uspostavljeni sustavni pristup za prikupljanje podataka - kako bi se mogli uvesti svi podaci u softver za modeliranje transporta.

Uz to, bilo je slučajeva kada potrebni zapisi nisu postojali, pa su se za pristup relevantnim podacima morali koristiti alternativni podaci. Trebalo je digitalizirati cjelokupni prometni sustav Republike Hrvatske, koji nije postojao do ažuriranja Nacionalnog prometnog modela. Osim digitalizacije, bilo je potrebno pronaći način za unos rezultata anketa kućanstava i istodobno poštivati GDPR.

Aktivnosti poput georeferenciranja stajališta javnog prijevoza i uvoza linija javnog prijevoza, te njihovih vremenskih polazaka u modelu, ubrzana su inovativnim rješenjima koja su EY stručnjaci razvili posebno za ovaj projekt:

• EY je razvio vlastiti softver za geokodiranje desetaka tisuća adresa iz ankete kućanstava
• EY je razvio vlastiti softver za digitalizaciju i obradu skeniranih podataka - više od četiri tisuće stranica skenirano je i digitalizirano kako bi se u prometnom modelu napravile digitalne autobusne linije,
• Digitalizacija voznih redova u Republici Hrvatskoj također je napravljena vlastitim EY softverom za stvaranje GTFS datoteka (standardizirani format datoteke koji pomaže digitalizaciji linija javnog prijevoza) - više od 33 tisuće polazaka na više od četiri tisuće linija javnog prijevoza automatski se digitalizira.

To je naglasilo važnost postojanja digitaliziranih podataka koji olakšavaju stvaranje i dopunu bilo kojeg alata.U skladu s GDPR-om, podaci agencije za istraživanje tržišta koja je provodila ankete o kućanstvima unaprijed su kodirani kako bi se dobili potrebni podaci o putovanju stanovnika.

Kao dio Ažuriranja nacionalnog prometnog modela EY učinio je:

• Anketu kućanstava na uzorku od 5 tisuća stanovnika Republike Hrvatske,
• Po prvi puta više od 7 tisuća stajališta javnog prijevoza (odnosno sva stajališta u Hrvatskoj) georeferencirano je i uvezeno u model,
• Osim stajališta, EY je po prvi puta omogućio digitalizaciju više od 4 tisuće linija javnog prijevoza, uključujući više od 33 tisuće polazaka,
• Pripremljena kategorizacija i uvoz karakteristika prometne mreže,
• Otkrivanje, analiza i uvođenje više od 500 novih dionica ceste u model ukupne duljine veće od tisuću kilometara,
• U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom unutarnjih poslova i Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje - prikupljeni su putni podatci za 1,5 milijuna stanovnika Republike Hrvatske
• Kalibracija modela kako bi se dobili realni scenariji za buduća ulaganja u promet.