Što bi tvrtke trebale poduzeti s obzirom na rastući broj poreznih sporova

Prvi korak za tvrtke je potvrda da je njihova praksa korištenja transfernih cijena ažurna i u skladu s mjerama smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS).

Tvrtke zakočene zbog sporova s poreznim vlastima suočene su sa sljedećom statistikom: broj slučajeva neriješenih postupaka međusobnog sporazumijevanja (MAP) porastao je na 163% od 2006. godine, prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Do MAP slučajeva dolazi u situacijama kada dvije ili više strana nisu u mogućnosti ostvariti dogovor nakon revizije i pregovora.

Rastući broj MAP slučajeva — za 14% u 2015 — pokazatelji su stupnja povećanja broja poreznih sporova, smatra Jeffrey Owens, Viši savjetnik za poreznu politiku EY-a iz Pariza.

Zbog povećanog broja poreznih sporova u svijetu, povećava se i potreba za mehanizmima za učinkovitije rješavanje sporova, osobito inozemnih.

Pogoršanje prije poboljšanja

Korištenje transfernih cijena čini 80%–90% današnjih poreznih sporova, rekao je David Canale, EY-ev Direktor Službe za sporove vezane uz korištenje transfernih cijena za svijet i SAD.

I dok se razrađuju razni planovi za unapređenje tih mehanizama, uključujući projekt OECD-a Smanjivanje porezne osnovice i prijenos dobiti (BEPS), trebat će puno više vremena za njihovo provođenje u cijelom svijetu.

„S očekivanim naglim porastom broja sporova, porezne vlasti očekuju toliko puno intervencija da će njihovi resursi i usredotočenost biti pod velikim pritiskom“, rekao je Canale. „U stvarnosti će, čak i s velikim naporima uloženim u ostvarivanje napretka u rješavanju sporova, prvo doći do manjeg ili potencijalno većeg pogoršanja prije nego dođe do poboljšanja.”

Tko će dobiti poreznu osnovicu?

Današnja nestabilna situacija sa sporovima rješava se oštrijim zakonima dok vlade nastoje podići prihode.

Osim toga, BEPS inicijativa može rezultirati s još više sporova u vremenu koje slijedi jer će se vršiti veća razmjena informacija među vladama koje će imati različita stajališta u vezi podnošenja poreznih prijava.

„BEPS regulative zahtijevaju detaljnu funkcionalnu analizu stručnjaka za koju je potrebno poznavanje poslovnog modela svakog društva te niz subjektivnih prosudbi.“, izjavio je Sol Picciotto, Emeritus profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Lancasteru u Velikoj Britaniji. „Vrlo malo pravnih sustava ima dovoljno resursa za takvu analizu svakog društva; to je vrlo nesiguran put koji vodi k sporovima.”

Lokalni porezni sporovi prošlosti postat će globalni po svojoj prirodi.

Morrie Cheng, potpredsjednica tvrtke MetLife za oporezivanje u Aziji, koja je bazirana u Hong Kongu, izjavila je da su gotovo sve revizije koje se danas obavljaju teritorijalno specifične.

Međutim, u sljedećih nekoliko godina, Cheng očekuje više zajedničkih revizija koje će uključivati dvije ili više države te će takve revizije dovesti do još više MAP slučajeva.

Nove rezolucije

Nesigurnosti kod oporezivanja očekivano vode do naglog porasta broja inozemnih sporova, što jasno dovodi do zaključka da je potreban jasniji i učinkovitiji proces rješavanja sporova.

Jedna preporuka propisuje specifična poboljšanja u MAP-u, te zahtijeva rješavanje MAP slučajeva u periodu od dvije godine.

Da bi je provele, G20 i ostale države moraju se pridružiti toj konvenciji kako bi ostvarile postizanje minimalnih standarda za prevenciju sporova, imale dostup do MAP procesa, rezolucija MAP slučajeva i provođenja/praćenja MAP zaključaka, uz nadzor stručnjaka.

Owens je uvjeren da je nadzor stručnjaka nužan.

Svaku poreznu upravu nadzirat će i revidirati sve druge koje će moći dati crvenu, žutu i zelenu kartu za određene kriterije.

„To bi trebalo potaknuti države sudionice da izdvoje više resursa i više surađuju,” izjavio je Owens.

Neodlučnost kod zemalja u razvoju

Najveća prepreka je da su zemlje koje imaju potrebnu stručnost i resurse, kao što je Njemačka, spremne za promjenu, dok su zemlje u razvoju i dalje neodlučne, komentirao je Owens.

Bez obzira na to vjeruje da postoje inicijative kod svih zemalja za poboljšanje rješavanja sporova.„Nitko ne želi negativan poslovni rejting, jer to može loše utjecati na strana ulaganja.“, izjavljuje Owens.

Na primjer, Indija već usko surađuje sa SAD-om na rješavanju zaostalih MAP sporova. Na posebnom radnom sastanku u listopadu 2016.g. u Washingtonu, indijske vlasti i vlasti SAD-a riješile su preko 100 otvorenih MAP slučajeva – a mnogi od njih su bili slučajevi koji su se dugo vremena rješavali.

Druga BEPS inicijativa usredotočena je na veću sigurnost i propisuje razvoj multilateralnih instrumenata koji će se koristiti za usklađivanje raznih definicija, postupaka i uvjeta navedenih u globalnom poreznom sporazumu. To je neophodan iskorak prema napretku, budući da bi ukupno 15 inicijativa unutar BEPS projekta, uključujući poboljšane procese rješavanja sporova, zahtijevale dugačke dopune svih sporazuma bez ovog mehanizma.

Krajem studenoga 2016., preko 100 pravnih sustava zaključilo je pregovore o ovom instrumentu, koji će se ubuduće koristiti za upotpunjavanje više od 3.000 sporazuma u cijelom svijetu. „Pomoći će u razjašnjavanju pravila i dati veću transparentnost i dosljednost, što bi unaprijed trebalo pridonijeti smanjenju broja problema“, izjavio je Canale.

Obavezno rješavanje sporova

U svijetu punom političke i ekonomske nesigurnosti, vlade trebaju izbjegavati dodavanje još i porezne nesigurnosti, a to zauzvrat zahtijeva da se inozemni porezni sporovi rješavaju brzo i učinkovito.

Upravo zato tvrtke i mnoge vlade zahtijevaju obveznu arbitražu i sigurnost uz tradicionalne MAP procese. Do sada, 20 država prihvatilo je obvezujuću arbitražu, prema Achimu Prossu, OECD Voditelju odjela za međunarodnu suradnju i porezno upravljanje, iz Pariza.

Pross očekuje još više pridruženih članica u bliskoj budućnosti i prihvaćanje provođenja arbitraže u multilateralnom instrumentu koji je OECD nedavno predstavio. Tu se opet javlja izazov širokog provođenja te inicijative.Za sada, zemlje u kojima je obvezujuća arbitraža najpotrebnija odbijaju prihvaćanje ove inicijative, prema Canaleu.